Biografija

Martin Heidegger

«Zajedništvo povijesti mišljenja i povijesti bitka
Imenovano zajedništvo izražava Heideggerovo radikalno novo tumačenje jednoga i drugoga. Svezu jedne i druge povijesti eksplicitno potvrđuje jednostavna rečenica: «Misleći nastanjuje ek-sistencija kuću bitka.» Pri kraju istog teksta pita izrijekom: "Odakle uzima mišljenje svoju mjeru? Koji je zakon njegova djelovanja? - odgovara - "Mišljenje je u svojoj biti kao mišljenje bitka od ovog traženo.

...Bitak se već poslao mišljenju. Bitak je kao sudba mišljenja. No sudba je u sebi povijesna. Njezina povijest je već izrečena u mišljenju mislilaca." Sudba bitka koju opisuje kao njegovo istodobno davanje i uskraćivanje a u kojoj se korijeni u naslovu imenovano zajedništvo 'mišljenja' i 'bitka', može se i drukčije izraziti kao supripadnost bitka i biti čovjeka i biti čovjeka i bitka. Odatle možemo izvesti lapidaran zaključak: povijest mišljenja nije ništa drugo do povijest odnosa mišljenja spram bitka, dok je povijest bitka obratno povijest odnosa bitka spram mišljenja. Ovaj odnos bitka spram ljudske biti može se razviti samo unutar mišljenja, kojeg Heidegger u razgraničenju od njegova logičkog i metafizičkog pojma, određuje kao mišljenje bitka. Ovo zajedništvo bitka i mišljenja, odgovaranje čovjeka bitku, predstavlja otklanjanje od metafizičkog pojma identiteta bilo u liku pogrešne formule koja imenuje jednakost dvaju A (A— A) ili pak kao onog što je samom sebi isto; te otvara put k pravom razumijevanju Parmenidove misli o istosti mišljenja i bitka.

Time čovjekovo mišljenje dobiva bitno novo određenje, od antropologijskog određenja, koje je čovjeka promoviralo u eminentno umno biće, avanziralo je k mišljenju čiji je element bitak sam, stoga je razumljiva Heideggerova ocjena racionalizma kao metafizičkog antropologizma i kao takvog subjektivizma.

Mišljenje treba osloboditi za ono što je zadano misliti, što je njegova prava stvar, da bi od nje primilo svoje određenje, naime za bitak. Pretpostavka ovog oslobađanja jest iskustvo kraja filozofije, čiju jezgru čini metafizika kao promišljanje bića u cjelini - svijeta, čovjeka i Boga s obzirom na zajedništvo bića u bitku».