Opis
Prof. em. Davor Rodin, filozof i politolog, jedan od utemeljitelja Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu 1960-ih godina, rođen je u Zagrebu 13. svibnja 1936. godine. Diplomirao je filozofiju i njemački jezik 1960. godine te doktorirao filozofiju 1965. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1962. godine predaje na Fakultetu političkih znanosti političku filozofiju i metodologiju društvenih znanosti, a od 1972. godine je redoviti profesor. 2002. godine dobio je Državnu nagradu za društvene znanosti. Bio je voditelj poslijediplomskog znanstvenog studija Hrvatska i Europa. Studijski je boravio u Njemačkoj 1965-1966, 1969 i 1984. godine. Bio je gostujući predavač na sveučilištima u Kölnu, Hamburgu, Bonnu i Münchenu. Član je domaćih i inozemnih znanstvenih društava. Kao dugogodišnji član savjeta Internacionalnog Hegelova društva organizirao je 23. kongres ovog društva u Zagrebu 2000. godine…
Sabrana djela obuhvaćaju 14 svezaka i to: sv. 1. – Aspekti odnosa između Hegelove i Marxove dijalektike; sv. 2. – Dijalektika građanskog društva; sv. 3. – Metafizika i ćudoređe; sv. 4. – Marxova misao zajednice; sv. 5. – Dijalektika i fenomenologija; sv. 6. – Sveučilište i znanost; sv. 7. – Građanske granice slobode; sv. 8. – Slike – slova – slike; sv. 9. – Prijepis politike; sv. 10. – Putovi politologije; sv. 11. – Predznaci postmoderne; sv. 12. – Glosar postmodernoga politološkog pojmovlja; sv. 13. – Poraz prosvjetiteljstva; sv. 14. – Prijeđeni putevi
Ovaj projekt objavljivanja Sabranih djela prof. em. Davora Rodina predstavlja dug prema originalnoj misli i tumačenju novovjekovne, moderne i suvremene filozofije politike koju je profesor Rodin u našim uvjetima stvaralački uzdigao do razine respektabilnoga diskurzivnog umijeća u sadržajnom i stilskome smislu. Njegov sintetički način izlaganja s jasnim i preciznim analizama tekstova koje tumači, neovisno je li riječ o Hegelu, Marxu, Husserlu, Adornu ili Schmittu, čitatelju podaruje mogućnost uvida i zajedničke pustolovine traganja za onim kazivim i neiskazivim u filozofiji i politici. Usto, u našim uvjetima projekt izdavanja Sabranih djela neprijeporno valja smatrati primjerenim načinom rekonstrukcije i artikulacije Rodinova nastojanja da otvori mogućnost mišljenja političkoga i politike polazeći od same izvornosti fenomena. U okružju njegovih “prijeđenih puteva” riječ je ponajprije o događaju jednokratne i neponovljive životno-egzistencijalne slobode kojom se ljudski život u složenim pluralnim društvima globalnoga kapitalizma suprotstavlja svakoj naknadnoj redukciji na izvanjskoga označitelja poput religije, kulture, znanosti kao pozitivizma, ekonomije i umjetnosti. Unutrašnja povezanost i zajednička težnja svih četrnaest knjiga je u nakani da se dovede u bitan odnos i svezu metafizika, dijalektika, fenomenologija i uvjetno govoreći postmoderna dekonstelacija pojmova prakse i djelovanja u horizontu povijesnoga bitka čovjeka kojeg određuje filozofijska višedimenzionalnost.
